Alesandro Bragonci, šef predstavništva EIB za Zap. Balkan

Baš kao što je kovid-19 otkrio nedostatke u zdravstvenom i digitalnom sektoru, ruska invazija na Ukrajinu je ukazala na nedostatke u energetskom sektoru Evrope. Kao rezultat, obe krize su izmenile ekonomski diskurs, ubrzavši zelenu i digitalnu tranziciju radi rešavanja postojećih slabosti pred rastućom inflacijom i energetskim kolapsom.

Na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava u Bečićima, rekli ste da se globalna privredna aktivnost usporava i da mnogim zemljama preti recesija. Šta savetujete zemljama Zapadnog Balkana u pogledu načina da se izbore sa recesijom i da je po mogućnosti izbegnu

- Baš kao što je kovid-19 otkrio nedostatke u zdravstvenom i digitalnom sektoru, ruska invazija na Ukrajinu je ukazala na nedostatke u energetskom sektoru Evrope. Kao rezultat, obe krize su izmenile ekonomski diskurs, ubrzavši zelenu i digitalnu tranziciju radi rešavanja postojećih slabosti pred rastućom inflacijom i energetskim kolapsom.

Najnovija prognoza MMF predviđa usporavanje globalnog rasta sa 6,0% koliko je iznosio 2021. godine, na 3,2% u 2022, uz dalje usporavanje na 2,7% u 2023. godini (pad od 0,2 p.p od jula). Po njoj, postoji 25% šanse da globalni rast u 2023. godini bude ispod 2%. Čak i u polaznom scenariju, više od trećine zemalja sveta zabeležiće pad, a tri najveće privrede – SAD, EU i Kina – nastaviće da stagniraju.

Situacija nije ništa drugačija ni na Zapadnom Balkanu, jer su regionalne privrede, već narušene pandemijom kovida-19, pod negativnim uticajem energetske i prehrambene nesigurnosti, poremećenih lanaca snabdevanja i dejstva klimatskih pomena ispoljenih kroz ekstremne vremenske pojave. Tokom pandemije kovida-19, BDP se 2020. godine u proseku smanjio za 3,1% (ponderisani prosek), dok se smanjenje na nivou zemalja kretalo od 1% u Srbiji do 15% u Crnoj Gori. Pa ipak, 2021. godine postignut je dosta snažan oporavak, pri čemu je regionalni rast BDP u proseku iznosio 7,6%, i to u rasponu od 4% u Severnoj Makedoniji do 13% u Crnoj Gori. Očekuje se da će rast regiona ove godine iznositi 3,4%, a da će se u 2023. godini usporiti ali ostati pozitivan, na 2,6%.

Naša uloga, kao banke EU i lidera globalnog finansiranja razvoja kroz specijalizovani ogranak EIB Global, jeste da podržimo vlade na Zapadnom Balkanu u rešavanju njihovih investicionih potreba za ključne projekte održivosti u oblastima energije, digitalizacije i transporta, kako bismo tim zemljama pomogli da povećaju svoju ekonomsku otpornost i energetsku sigurnost. Istovremeno, obezbeđujemo finansiranje za mala i srednja preduzeća kako bismo im pomogli da održe likvidnost i sačuvaju radna mesta dok prelaze na novi ekonomski model.

U tom smislu, možemo dati savete o najboljim investicionim strategijama i obezbediti tehničku pomoć za pripremu i realizaciju projekata koji će podržati održivi privredni rast. Verujemo da će region imati velike koristi od napretka reformi u procesu pristupanja EU, što će stvoriti stabilnije i povoljnije uslove za privlačenje novih investicija i unapređenje konkurentnosti lokalnih privreda. U ovoj fazi potencijalne deglobalizacije, Zapadni Balkan treba da iskoristi svoje čvrste veze sa Evropskom unijom kao odskočnu dasku za brži razvoj, zelenu tranziciju, digitalizaciju i inovacije.

Većina zemalja sveta bori se sa inflacijom prouzrokovanom energetskom krizom, prekinutim lancima snabdevanja i uzavrelom tražnjom povećavajući referentne kamatne stope. Međutim, ta mera nije uvek delotvorna. Imaju li još nešto na raspolaganju i šta bi bio najefikasniji potez u takvoj situaciji?

- Centralne banke redovno preispituju pravac svoje monetarne politike s obzirom na nove informacije i razvoj inflatornih trendova. Širom sveta, buduće odluke o kamatnim stopama i dalje će morati da zavise od podataka. MMF prognozira da će globalna inflacija najvišu vrednost dostići krajem 2022. godine, ali da će ostati povišena duže nego što se to ranije očekivalo, opadajući na 4,1% u 2024. godini. Dodatni rizici uključuju rastući nivo javnog duga i povećane troškove zaduživanja, zaustavljanje snabdevanja Evrope gasom i potencijalni produžetak pandemije.

Očekuje se da će inflacija na Zapadnom Balkanu u 2022. godini dostići najviši nivo od 10,6% (ponderisani regionalni prosek, Svetski ekonomski pregled, oktobar 2022), u rasponu od 6,2% u Albaniji do 12,8% u Crnoj Gori. Nedavno povećanje stope inflacije širom regiona uglavnom je bilo rezultat povećanja cena energenata i hrane, u skladu sa svetskim trendovima, a za sada se očekuje da će se vratiti u normalu početkom 2024. godine.

Usred navedenih neizvesnosti, u ovom trenutku ne postoji recept koje bi garantovalo izvestan rezultat. Međutim, zajedno sa ciljanom podrškom najranjivijim preduzećima i domaćinstvima, važno je nastaviti sa strateškim investicijama za ubrzanje povezanosti i zelene tranzicije, kako bi se u budućnosti obezbedila energetska sigurnost i održiv rast.

Alesandro Bragonci

Purus dictum dignissim

Zbog prekinutih lanaca snabdevanja i visokih cena energije, otpornost mnogih preduzeća je na probi. Tokom pandemije, zemlje su iscrple sve mogućnosti i više nemaju novca za održavanje likvidnosti. Očekujete li da će preduzeća na Zapadnom Balkanu pogoditi talas stečaja i ima li EIB spremne pakete pomoći za preduzeća koja imaju poteškoća u održavanju likvidnosti?

- Prema istraživanju preduzeća koje su sproveli EIB, EBRD i MMF, preduzeća na Zapadnom Balkanu izašla su iz pandemije sa gubitkom 29% prometa i 9% radne snage, pri čemu je samo 3% preduzeća u regionu podnelo zahtev za stečaj ili trajno prestalo sa radom. Međutim, rat i, posledično, ekonomska kriza testiraju otpornost preduzeća, zahtevajući održiviji obrazac rasta, podstaknut inovacijama, digitalizacijom i dekarbonizacijom.

Ostati konkurentan znači brzo se prilagođavati izazovima budućnosti. To podrazumeva progresivno pomeranje na viši nivo u modelu globalnih lanaca vrednosti i ubrzavanje digitalne tranformacije. To takođe podrazumeva snažan naglasak na usvajanju novih veština i efikasnoj upotrebi resursa. Prema istraživanju, samo 21% preduzeća sa Zapadnog Balkana investira u energetsku efikasnost uprkos rizicima od klimatskih promena koje već utiču na preduzeća u regionu. Da bi se taj proces olakšao, preporučljivo je obezbeđivanje jasnog puta i usmeravanje podsticaja u pravcu zelene tranzicije.

Kako bi pomogla preduzećima pri uvođenju projekata sa povoljnim uticajem na klimu i životnu sredinu, EIB pruža tehničku podršku i finansira namenske kreditne linije u saradnji sa nacionalnim razvojnim institucijama i komercijalnim bankama. Te kreditne linije preduzećima na Zapadnom Balkanu pružaju mogućnost da investiraju u cirkularnu ekonomiju i dekarbonizaciju, jer je pristup finansiranju, prema istraživanju, i dalje jedna od ključnih prepreka projektima u oblasti klimatskih promena. Prema istraživanju EIB-a, oko 34% MSP u regionu kojima je potreban kredit kreditno je sputano, uglavnom zbog komplikovanih procedura i nepovoljnih uslova kreditiranja, naročito kamatnih stopa, zatim zbog nedovoljne visine kredita u odnosu na traženi.

Na početku pandemije 2020. godine, EIB je u okviru Tima Evropa usvojila finansijski paket podrške regionu za borbu protiv kovida-19. Od tada je malim preduzećima na Zapadnom Balkanu dodeljeno 892 miliona evra, kako bi im se pomoglo da održe likvidnost i sačuvaju radna mesta i, istovremeno, da se prilagode održivom i zelenom modelu poslovanja. Samo za srpska MSP EIB Global je od 2020. godine odobrio gotovo 400 miliona evra, uključujući jednu inovativnu kreditnu liniju sa društvenim uticajem koja podstiče preduzeća da zapošljavaju radnike iz osetljivih društvenih grupa. Neka od tih sredstava su i dalje dostupna u lokalnim poslovnim bankama. Nastavićemo da pružamo ovakvu vrstu podrške za obrtni kapital i kapitalne investicije. Povrh toga, planiramo da obezbedimo nove namenske finansijske aranžmane, takođe sa klimatskom i društvnom komponentom.

U protekloj deceniji, EIB je u sektor malih i srednjih preduzeća u Srbiji investirala oko dve milijarde evra, čime je podržano 1.000 preduzeća i preko 320.000 radnih mesta. Da li će uslovi kreditiranja biti pooštreni?

- EIB Global svoja finansijska sredstva usmerava preko partnerskih poslovnih banaka ili razvojnih institucija koje ta sredstva odobravaju u vidu kredita novim ili postojećim klijentima, uključujući malim i srednjim preduzećima pod povoljnim uslovima, kada je reč o kamatnim stopama i rokovima otplate. Na primer, u Srbiji podržavamo program „Oporavak i razvoj” sa 200 miliona evra zajma EIB zaključenog sa Fondom za razvoj Republike Srbije, za MSP i preduzeća srednje kapitalizacije. Sredstva po toj kreditnoj liniji preduzeća mogu koristiti za nabavku opreme, građevinske radove, proširenje, rekonstrukciju, adaptaciju, renoviranje i održavanje objekata ili skladišnih prostora i smeštajnih objekata u turizmu.

Sredstva preko ovog aranžmana namenjena su širokom spektru mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzeća srednje tržišne kapitalizacije iz različitih sektora. Uslovim kreditiranja zavisiće od relevantne politike određene banke ili razvojne institucija, ali EIB zahteva da se omoguće povoljniji uslove finansiranja za MSP.

Prema Istraživanju kreditiranja u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi koje je sprovela EIB 2022. godine, banke u tim regionima ukazuju na moguće pooštravanje uslova kreditiranja MSP, što bi moglo dodatno ometati investicione planove preduzeća. Da bi ublažile ovaj rizik, ciljane mere politike, zajedno sa povećavanjem njihovih kapaciteta i pristupa finansiranju, pravi su put. EIB Global će nastaviti da obezbeđuje povoljne finansijske aranžmane kako bi pomogao preduzećima u zadovoljavanju njihovih potreba za održavanjem likvidnosti i investionih potreba, kao i u povećanju njihove konkurentnosti.

Koliko novca je EIB uložila u zemlje regiona na koje će uticati proširenje članstva u EU? U Bečićima ste izjavili da bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo češće da sarađuju sa Evropskom unijom. Na šta ste tačno mislili?

- EIB je od 2009. godine finansirala projekte na Zapadnom Balkanu sa ukupno 9,5 milijardi evra. Pored pružanja stalne podrške rekonstrukciji i unapređenju javne infrastrukture, EIB je proširila finansiranje na mnogo novih oblasti, uključujući zdravstvo, istraživanje i razvoj, obrazovanje i MSP.

U pogledu saradnje sa EU, važno je ubrzavati sprovođenje neophodnih reformi u procesu pristupanja EU kako bi se ostvarile pogodnosti od značajnog paketa finansijskih resursa koje je Evropska komisija stavila na raspolaganje regionu, naročito u okviru Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan, koji je deo inicijative Global Gateway s ciljem da mobiliše veliki obim sredstava za rešavanje globalnih finansijskih neusklađenosti za ključne projekte održive infrastrukture.

U tom pogledu, osnivanje EIB Global u februaru ove godine, kao novog posebnog ogranka sa pojačanim lokalnim prisustvom i inovativnim finansijskim instrumentima, pomoći će da se izgrade delotvornija partnerstva i mobilišu finansijska sredstva EU i ostalih partnerskih finansijskih institucija za energetske i druge projekte vitalne infrastrukture. U okviru tog novog ogranka, već smo povećali obim svoje podrške Zapadnom Balkanu za projekte u sektorima održive mobilnosti, obnovljive energije, zaštite životne sredine i obrazovanja, povećavajući naše lokalne timove. Podrška EU i EIB Global dolazi i u obliku tehničkih i investicionih grantova (bespovratnih sredstava) koji omogućavaju uspešnu pripremu i realizaciju projekata, kao i smanjenje finansijskog opterećenja za zemlju u slučaju investicionih grantova.

Da li ste zadovoljni napretkom zelene tranzicije na Zapadnom Balkanu? Da li ćete finansijski podržati investicije u obnovljive izvore energije u Srbiji? Da li su Srbija i region spremni da preduzmu korak napred ka održivim i raznovrsnim izvorima energije u trenutku kada je cela Evropa pod uticajem energetske krize i kada se svi vraćaju uglju kao energentu?

- Ima napretka kada je reč o sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan, koju su lideri Zapadnog Balkana podržali na samitu u Sofiji u novembru 2020. godine. Između ostalog, lideri su se obavezali na obezbeđivanje neophodnih investicionih uslova za podizanje udela obnovljivih izvora energije (OIE), postepeno ukidanje subvencija za ugalj i, najvažnije, na saradnju sa EU u pravcu ostvarivanja cilja za 2050. godinu da kontinent postane ugljenično neutralan.

Ostvaren je napredak u pogledu političkog okvira i nacionalnih energetskih i klimatskih planova, iako još ima prostora za poboljšanja. Srbija i ostale zemlje Zapadnog Balkana i dalje je u proizvodnji električne energije u velikoj meri zavisno od uglja/lignita, dok potencijal energije vetra i solarne energije ostaje u velikoj meri neiskorišćen. Osim toga, postojeći elektroenergetski sistemi u regionu nisu dovoljno fleksibilni i nemaju dovoljno kapaciteta baznog opterećenja da bi podržali znatno veći udeo obnovljivih izvora energije. Otklanjanje nepotrebnih administrativnih i poreskih opterećenja moglo bi podstaći više investicija.

Kao klimatska banka EU, mi Zapadni Balkan vidimo kao sastavni deo klimatski neutralne Evrope. Regionu je potrebna naša snažna podrška za postepeno napuštanje korišćenja uglja i usvajanje održivije i sigurnije mešavine energetskih izvora. EIB Global namerava da dalje proširi svoje učešće u sektorima energetike i životne sredine i već sarađujemo sa partnerima iz javnog i privatnog sektora na razvoju projekata održivosti i energetske efikasnosti. Takav je, na primer, slučaj sa izgradnjom novog vetroparka u Vlašiću i solarne elektrane u Obiilću.

U Srbiji aktivno učestvujemo u projektu „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, koji finansira Evropska komisija, zajedno sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstvom za zaštitu životne sredine Srbije, ambasadom Švedske i dodatnim doprinosom vlade Švajcarske. U okviru tog projekta, izabrana su 83 inovativna rešenja čiji će nosioci dobiti tehničku i finansijsku podršku za sprovođenje svojih pojekata energetske efikasnosti i klimatskih mera. Predložene ideje obezbeđuju nove ili unapređene modele poslovanja i tehnologije koji će dovesti do efikasnijeg korišćenja resursa, smanjenja i ponovnog korišćenja otpada.

Šta će biti prioritet EIB za investiranje u Srbiji u tekućem periodu? Da li će se uslovi kreditiranja promeniti? Koje infrastrukturne projekte finansirate u Srbiji i kada mislite da će biti izgrađen autoput Niš–Priština, u čijem kreditiranju učestvujete?

- Kako je već najavljeno, EIB Global će biti jedan od vodećih finansijera projekta železničkog Koridora X, vodećeg pojekta u okviru Ekonomsko-investicionog plana Evropske komisije, koji obezbeđuje vitalnu vezu između EU i Zapadnog Balkana. Kada je reč o ostalim investicijama, razmatramo finansiranje novih projekata u oblasti zdravstva, drumske bezbednosti, digitalne mreže, obrazovanja, obnovljivih izvora energije i MSP.

Što se tiče deonice Autoputa mira Niš–Merdare, radovi na ovoj sekciji napreduju. EIB Global taj projekat finansira sa 100 miliona evra, što je dopunjeno sa 40 miliona evra bespovratnih sredstava EU. Autoput je značajan kako za regionalnu povezanost – jer će povezati Srbiju sa albanskim lukama na Jadranskom moru, tako i za brži razvoj okruga u južnoj i centralnoj Srbiji.

U pogledu uslova kreditiranja, kao insistitucija sa trostrukim AAA rejtingom i banka vođena politikom EU, EIB Global je u mogućnosti da ponudi uslove koji su među najpovoljnijim, kako bi omogućilo finansiranje najpotrebnijih infrastrukturnih projektata. Zajedno sa finansijskom podrškom, EIB obezbeđuje i tehničku stručnost za razvoj i realizaciju projekata. Naš cilj je da osiguramo da naši krediti budu održivi za klijente u pogledu društvenih, ekoloških i ekonomskih aspekata. Kombinacija kredita EIB i bespovratnih sredstava EU svrstava ponude EU među najpovoljnije na današnjem finansijskom tržištu.